Božinović: Nadam se da će oporba pozitivno reagirati na ponudu HDZ-a o izboru sudaca

"HDZ je spreman ući u te razgovore na način kako su stranačka tijela odlučila. Mislim da se radi o jednom jasnom i transparentnom stavu. Mi kao vladajuća stranka i vladajuća većina imamo i odgovornost predlaganja kandidata, uvažavajući i da oporbeni dio sabornice ima svoj dio odgovornosti, ali u Hrvatskoj te u manje-više svim demokratskim zemljama pravo predlaganja je nešto što odgovara sazivu odnosno raspodjeli snaga unutar parlamenta", kazao je.

Božinović je komentirao i ocjenu Udruge hrvatskih sudaca (UHS) da se imenovanje predsjednika Vrhovnog suda ne smije povezivati s izbornom ustavnih sudaca te poziv da se poštuje sudstvo i suzdrži od političke trgovine.

"Ono što je HDZ predložio je vrlo transparentan način u kojem se pokazala želja da se sve pravosudne institucije izaberu i popune ta mjesta. Način na koji je HDZ izašao sa svojim prijedlogom je korak prema ispunjavanju političke namjere za koju smo pokazali spremnost, a to je da se sve te institucije popune sa zasad nepopunjenim kadrovima", rekao je Božinović prigodom posjete Međimurskoj županiji.

Ministar je, na pitanja novinara, govorio i o stranim radnicima u Hrvatskoj te najavio nove zakonske izmjene.

"Kada je 2022. i 2023. zabilježen porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, bilo je izjava relevantnih institucija da bi već ove godine u Hrvatskoj moglo biti potrebe za gotovo pola milijuna stranih radnika. Mi smo i tada govorili, a danas dokazali da tome nije tako i da samo treba uvesti malo veći red u sustav kroz izmjene zakona na kojima smo inzistirali, a koje su stupile na snagu u ožujku prošle godine, ali i kroz nove izmjene zakona koje bi trebale doći na sjednicu Vlade do kraja ovog mjeseca", kazao je.

Božinović je istaknuo da je prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno 170.000 stranih radnika, umjesto povećanja s 204.000 stranih radnika prije dvije godine, a da nitko nije ostao uskraćen za angažmanom stranih radnika.

Radnici iz BiH i dalje najbrojniji

"Odgovorili smo na zahtjeve poslodavaca, ali smo uveli određene promjene koje su dovele do toga, s obzirom da se sada može izdati dozvola u trajanju do tri godine, da je broj prvih dozvola koje su nekad bile skoro 80 do 90 posto danas spao na njih 80.000. Već u prvoj nepunoj godini primjene imamo njih 70.000 kojima je dozvola produžena, dok su njih 20.000 sezonski radnici".

Gledajući po državama iz kojih dolaze stranih radnici, Božinović je iznio podatak da je na prvom mjestu i dalje Bosna i Hercegovina s oko 30.000 radnika, a slijede Nepal i Srbija s po njih 25.000, dok su Filipini na četvrtom mjestu.

"Nadam se da s ovim apelima i naporima koje činimo, ne samo kada je u pitanju romska nacionalna zajednica, već i još uvijek jedan dio hrvatskih građana koji nisu uključeni u tržište rada, kako neće biti potrebe za nekim pojačanim angažmanom zapošljavanja radnika iz trećih zemalja", ocijenio je.

Upitan za dodatnu regulaciju boravaka stranih radnika, Božinović je naglasio da će oni nakon godinu dana boravka morati položiti znanje hrvatskog jezika, što smatra vrlo bitnim zbog velikog broja stranaca koji rade u ugostiteljskom i turističkom sektoru.

"Nisam siguran da tu možemo imati kvalitetnu radnu snagu koja nam je potrebna, a koja nije u stanju komunicirati na jeziku zemlje domaćina", nadodao je.

Na pitanja koji broj stranih radnika možemo očekivati ove godine, Božinović je istaknuo kako će se on kretati u dosadašnjim gabaritima. ''Uvijek će biti potrebne za radnom snagom jer je hrvatsko gospodarstvo jedno od rijetkih na razini EU gdje BDP raste. Dinamični smo i volio bih da je što više novih radnih mjesta pa makar to značilo i koju tisuću više stranih radnika'', zaključio je.